Shiatsu je univerzalni princip rada koji jednako funkcionira na životinjskom i ljudskom tijelu jedino što se sama tehnika rada prilagođava primatelju npr. konj za vrijeme tretmana stoji, a čovjek leži ili sjedi.
Za lakše razumijevanje što shiatsu je i kako nam može pomoći pokušat ćemo objasniti jedan aspekt shiatsua koji je puno više izražen kod ljudi.

Shiatsu je tehnika kojom se uspostavlja balans u tijelu, te disciplina koja čovjeka / živo biće gleda kao cjelinu koja se sastoji od:

  • Mentalnog tijela
  • Duhovnog tijela
  • Emotivnog tijela
  • Fizičkog tijela

Što bi to značilo? U nastavku neke od karakteristika kako bi mogli prepoznati balans/disbalans pojedinog tijela (u konačnici naše cjeline).

Karakteristike mentalnog tijela u disbalansu:
kada kalkuliramo
kada dokazujemo
kada uvjetujemo
kada se vežemo za misli i vrtimo ih po glavi stvarajući razne scenarije, mišljenja i pretpostavke
kada sudimo (bilo u smjeru pokude ili slijepo dizanje nekoga ili nečega u nebesa)
kada pokušavamo doći do cilja manipulirajući sobom i okolinom kako bi dobili ono što želimo jednako kao i kada dozvoljavamo da se manipulira nama
kada je naša istina, jedina ispravna istina
kada percipiramo i odnosimo se prema svijetu iz kuta konkurentnosti
kada znamo što netko treba napraviti i to je „za njeno/njegovo dobro”

Karakteristike mentalnog tijela u balansu:
kada spoznaja o sebi i okolini dolazi iz određenog trenutka postojanja
kada razumijemo zašto nešto je tako kao što je
kada je jedino što postoji sada i kada je iz sadašnje točke usmjeren sljedeći korak
kada je sve što je ikada bilo, što je i što će ikada biti sjedinjeno u sada i kada ono jednostavno je

Karakteristike duhovnog tijela u disbalansu:
kada se pitamo o svrsi i smislu postojanja
kada više vjerujemo tuđoj ili nametnutoj istini zanemarujući vlastitu istinu
kada osjećamo nezadovoljstvo i osjećaj neispunjenosti u onome što radimo
kada slijedimo put zadan vanjskim okolnostima i uvjetima potiskujući pritom svoj put koji s vremenom odlazi u zaborav i tada tuđi (vanjski zadani put) prihvaćamo kao svoj

Karakteristike duhovnog tijela u balansu:
kada smo dobro sa sobom i kada znamo da je tako kako je jednostavno dobro i je
kada dozvoljavamo da se izražavamo i ostvarujemo u vremenu, ritmu i prostoru koji je
u balansu duha ne postoji težnja, ono jednostavno je
bivanje iz kojeg se razumije, iz kojeg nema suda
ispunjenje nadahnućem

Karaktersitike emotivnog tijela u disbalansu:
tvrdoglavost, sitničavost, preveliko razmišljanje, sklonost kritici, uzbuđenje, euforija, pretjerivanje u poslu, ljutnja, agresija, kontrola
depresija, neorganiziranost, prevelika briga, sve moram sam, nedostatak radosti, potreba za zabavom iz vana, strah, paranoja, nesigurnost, izoliranost, neodlučnost

kada se dokazjemo ili dokazujemo nešto

Karakteristike emotovnog tijela u balansu:
razumievanje, jasnoća, osjećaj za red, povjerenje, podržavanje, empatija, životna radost, zadovoljstvo, spokoj, mir, prilagodljivost, sposobnost slušanja, samopovjerenje, pomaganje, jasna vizija, odlučivanje
kada pratimo ritam i tok onoga što je i onoga što slijedi iz onoga što je što god da to je

Krakteristike fizičkog tijela u disbalansu:
glavobolja, prehlada, alergije, bol u mišićima, bol u zglobovima, bol u leđima, sportske ozljede, lomovi (ruku, nogu), kožne bolesti, hemeroidi, visoki/niski tlak, tumori,...
bolest = disbalans

Karakteristike fizičkog tijela u balansu:
pokretljivost, protočnost
u današnje vrijeme primjer nepoznat – prema njemu težimo :)

Bolest ili fizički disbalans je samo posljedica disbalansa jednoga od disbalansa duhovnog, mentalnog ili emotivnog tijela ili najčešće kombinacije sva tri tijela.
Kao produkt nerazumijevanja i nesvjesnosti svog apsolutnog postojanja i smisla, stvaramo misli za koje se vežemo i na osnovu kojih stvaramo pretpostavke i projiciramo određeni scenario, te djelujemo misleći i pretpostavljajući za druge ili dozvoljavamo da drugi to rade za nas. Taj scenario stvara određenu emociju (za koju se također vežemo) čime postaje emocija u disbalansu i što se u konačnici manifestira kao neki od disbalansa na fizičkoj razini (za koji se također vežemo).
Vežući se za misli, projicirane radnje, emocije i fizička stanja ne dozvoljavamo životnoj energiji da slobodno teče.
Vezanje za bilo koji disbalans je kao da se na primjer pokušava, ne samo preusmjeriti već zaustaviti tok rijeke.
Shiatsu je tehnika koja pritiskom prateći tok meridijana, površinskim i dubinskim istezanjima i rotacijama uspostavlja protok koji dovodi do ravnoteže/balansa određenog sustava.
Put prema ravnoteži dovodi do prihvaćanja, razumijevanja, praštanja, djelovanja i bivanja. Tada jedino što postoji je udah, izdah, trenutak koji je i trenutak koji sljedi. Iz te točke bivanja, sve je moguće. Iz te točke bivanja otvara se neki novi svijet, novi horizonti i nove mogućnosti koje jedostavno iz pozicija u kojima vežemo stvari za sebe ne možemo i nismo u stanju vidjeti.

Kako i kada shiatsu pomaže ljudima?

Shiatsu je izvrsna metoda koja tretira smetnje koje se pojavljuju kada se tijelo nađe u disbalansu zbog prevelike bilo mentalne, emocionalne ili fizičke napetosti. Svakodnevica traži od nas da budemo u nečemu za što zapravo nismo stvoreni. Npr. sjedenje za stolom po cijeli dan, gledanje u ekran kompjutera ili mobitela i ne provođenju dovoljno vremena na svježem zraku u pokretu.
Shiatsu održava balans cjelokupnog hormonalnog sustava, održava nervni sustav opuštenim, osnažuje mišiće i njihovu učinkovitost, djeluje na fleksibilnost i pokretljivost vezivnog tkiva, poboljšava i stabilizira rad organa, održava balans svih naših tijela , vitalizira i poboljšava opću kvalitetu života dajući osjećaj životne radosti, sigurnosti, spokoja i mira.
Shiatsu nam pomaže da se lakše nosimo sa svakodnevnim i životnim stresovima, pomaže kod bolova u leđima, bolova u vratu i zglobovima, glavoboljama, nesanicama, problemu s probavom, menstrualnom boli, kod smanjene pokretljivosti,...
Shiatsu je metoda koja nam može pomoći vidjeti da smo upravo mi ti koji svojim svakodnevnim obrascima ponašanja predano njegujemo i podržavamo upravo ono što bi voljeli da nije dio našega života i svakodnevnice, te da smo upravo mi ti koji kormilo svoga živora držimo u svojim rukama. Ukoliko smo mi ti koji stvaramo svoja trenutačna stanja koja nam nisu draga, mi smo upravo ti koji ih možemo učiniti drugačijima.